Zbirka poezije "STOPE U PRAŠINI" 1989 Zagreb, P R E D G O V O R

Šapat lahora u lišću osunčane breze--to je lirika
Ljerke Varga, kojom ona razbuđuje u čovjeku najtananija osjećanja što kroz svaku poru ćutila pune život prohodanim trenucima kroz oživljena sjećanja, koja i suze na oči stjerati znadu, pogotovo kad je ona sama govori obićno i bez patetike kojoj je apsolutno nesklona.Ljerka se veoma suptilno oglašava stihom i slikom, izoštrenog i probirljivog izraza, iskreno, toplo i iznad svega autentično. Svoja doživljavanja zapisuje trenutno i bez ikakvih strukovnih dotjerivanja, to su njene pjesme, što znaći da ne robuje formi. Bit i poriv joj je suština Istine bez ukrasnog omota; njenom gledanju stvari važna je selekcija boja u svakoj pojavi, pa nije ni čudo što se veoma uspješno potvrđuje i kao likovni umjetnik.Rječnik joj je popularno istančan. Ona dobro zna što će , ali i kako će: posvuda kupi ono najvrednije i to bez ostatka iznosi na sunce, pred sud srca, duše i oka svakog oko sebe tko njen svijet čini. Ne podliježe pomodnostima, preokupirana je činjenicom vječnosti, tražeći stvarne ljepote u svemu sudbinskom, gdje točno zna što vidi, misli i hoće, bez lutanja, praznih iluzija i izdaje, s tim što svaku realnost okiti i romantikom, pa i u najgrubljoj biti nalazi načina za nježno milovanje. Isključiva je, bez sivih boja i ikakve dileme, odveć hrabra da bi ustuknula pred surovom mećavom, ali nadasve svjesna da čovjek nije samo zrno svijeta.
---VLADO FERINA---

PREDGOVOR
Zbirka poezije "STOPE U PRAŠINI" 1989

--------------------------------------------------------------------------

nedjelja, 3. siječnja 2016.


 TUTNJI ŽIVOT

Kao konji faraona preko Mrtvog mora,tutnji život,
a vrijeme nad nama sklapa naše sudbine i mane,
samo čuvani prolaze , onda život zatvara prolaz,
požuri par koraka da prijeđeš do druge strane.

 Ne okreči se, nego grabi dalje korakom većim,
život je kao more,uzima te i povlači u dubine,
zahvaliti ćeš već, dok šapćeš pred nikim ne klečim,
a onda te vraća stvarnosti, snažno ispljune.

Tutnji ravnica, tutnji kroz mokre sapi, topi vrijeme,
kud god ti pogled krene, kružnice horizonta plave,
putovi prašnjavi, blatnjav ritovi zovu korake,
nemir negdje u prvom otkopu otkriva prošlost.

 '16@ljerkavarga



Objavio/la u

Nema komentara:

Objavi komentar

Pretplati se na: Objavi komentare (Atom)